"Rana intervencija kod dece za invaliditetom tema je koja nas podseća na odgovornost koju imamo kao zajednica da pružimo pomoć najmlađima, ali i njihovim porodicama, rekla je u Pirotu, na otvaranju tribine sa ovom temom, Tijana Hristov, članica Gradskog veća.
"Rana intervencija nije samo medicinska i edukativna podrška, to je i prilika da deca sa invaliditetom dobiju šansu za kvalitetan i ispunjen život, a njihove porodice sigurnost da nisu same u suočavanju sa izazovima.
Radnim prepoznavanjem i reagovanjem gradimo temelje za inkluziju, jednakost i društvo u kome svako dete može da ostvari svoj puni potencijal", kaže Hristov.
Ona dodaje da Grad Pirot, pored svih ostalih mera koje čini na za decu sa invaliditetom i porodice, ima i besplatan boravak u vrtićima za decu sa smetnjama u razovoju.
"Takođe, svake godine iz budžeta izdvajamo za lečenje dece, za intervencije koje nisu u sistemu zdravstvene zaštite.
U okviru Lokalnog akcionog plana za decu grad finansira dva projekta, jedan realizuje Udruženje Kora po korak, a drugi je projekat udruženja Pomoć mentalno nedovoljno razvijenim licima Pirota.
Zahvalni smo svim stručnjaima, roditeljim i institucijama koji svojim trudom doprinose realizaciji ove misije", potencira Hristov.
Ova tribina održana je povodom Međunarodnog dana osoba sa invaliditetom, koji se obeležava 3. decembra, u organizaciji Škole za osnovno i srednje obrazovanje Mladost u Pirotu.
O temi Rana intervencija kod dece sa invaliditetom eminentni stručnjaci koji se bave lečenjem, vaspitanjem i obrazovanjem dece sa razvojnim smetnjama imaju šta da kažu
Mirjana Stanković Đorđević, doktor psiholoških nauka, navodi da su ovakvi skupovi veoma značajni za grad Pirot, posebno za decu sa smetnjama u razoju i njihove roditelje, ali i prosvetne radnike i druge nadležne službe.
"Savremeni sistemski pristup prema deci s razvojnim smetnjama i njihovim porodicama podrazumeva da svi mi, profesionalci ili laici, brinemo o toj deci i podstičemo ih u razvoju.
Formativne godine su prve godine dečjeg života, prve četiri, a najduže osam godina kada je vrlo važno otkriti, prepoznati postoji li neka razvojan smetnja i raditi što ranije s decom.
Moraju se uključiti svi pomenuti, jer bez te saradnje i zajedničkog rada neće biti napretka kod dece.
Nažalost, roditelji, iz nekih razloga subjektivne prirode, malo kasnije prepoznaju neke teškoće koje postoje kod deteta i mislim da pre svega moramo na to da im ukazujemo, da je potrebno odmah reagovati", navodi Stanković-Đorđević.
Profesor dr Fadilj Eminović sa Fakulteta za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, mišljenja je da su ovakvi skupovi bitni radi pronalaženje svih onih koji bi razvijali novija dostignuća u oblasti specijalne edukacije i rehabilitacije dece sa smetnjama u razoju.
"Ja se bavim pitanjem fizičke aktivnosti osoba sa invaliditetom, kako dece tako i starijih.
Imamo mnogo rezultata, neki su pozitivni, neki su zabirnjavajući, ali mi smo tu da radimo na tome i rešavamo probleme.
Konkretno u školi u Pirotu ima mnogo mladih ljudi, eksperata koji su željni znanja, željni da nešto unaprede, a mi želimo a im pružimo podršku u tome.
Nadam se i potpisivanju protokola o saradnji sa školom kako bismo još efikasnije radili na tome", rekao je Eminović.
Dr Ivan Ilić, dečji neurolog, kaže da je uticaj elektronskih medija na razvoj govora i na razvoj poremećaja iz autističnog spektra poguban.
"I potpuno je nedvosmisleno dokazan naučnim studijama.
Takvih slučajeva je sve više, zato sam ja i odabrao ovu temu, jer je izuzetno aktuelna.
Nije problem u pedijatrima, problem je u roditeljima koji ne prepoznaju da dete ima problem i po pravilu se za pomoć javljaju kasno", rekao je Ilić.
Bojana Đorđević, direktorka škole Mladost u Pirotu, inače defektološkinja, navodi da je cilj ovakvih tribina da roditelji, kad vide da imaju neki problem sa detetom, znaju kada i kome da se obrate.
"Postoji značajan resurs u vezi sa ovom problematikom u našem gradu, a to je škola Mladost.
Zato apelujem na roditelje da ne plaćaju skupe tretmane u drugim gradovima, jer takve stručnjake več imamo ovde u školi.
Imamo somatopede za decu sa motoričkim smetnjama, oligofrenologe koji se bave decom sa razvojnim smetnjama, logopede za decu sa smetnjama u govoru, tiflologe za decu koja imaju problem sa vidom, surdoaudiologe za decu sa slušnim smetnjama, tako da je naša preporuka škola Mladost.
Problem je što se roditelji javljaju doktoru specijalisti kasno, recimo kada dete ne progovori do treće, četvrte, pete godie, a prvi simptomi i odstupanja se javljaju još u prvoj godini.
Zato je vrlo važno da se na vreme jave i da se upute na različite tretmane", kaže direktorka Đorđević.
Na tribinu u Pirotiu došao je značajan broj prosvetnih radnika, eksperata za rad sa decom iz različitih oblasti, ali i značajan broj roditelja.
Projekat je finansijski podržan od Grada Pirota. Stavovi izneti u medijskim sadržajima nužno ne izražavaju stavove organa koji je odobrio sredstva.
