Paljenjem se ubijaju svi živi organizmi zemljišta koji imaju nezamenljivu ulogu u ishrani biljaka i ono nema nijednu korisnu svrhu, već samo ide na štetu poljoprivrednim proizvođačima.
Zbog toga se sa stanovišta struke umesto paljenja preporučuje zaoravanje zemljišta - rečeno ne na skupu u okviru realizacije Operativnog plana sprovođenja preventivnih mera zaštite od požara na otvorenom prostoru i šumskih požara.
Grad Vranje u saradnji sa Poljoprivrednom savetodavnom stručnom službom Vranje i Ministarstvom unutrašnjih poslova-Odeljenjem za vanredne situacije u Vranju organizovao je edukaciju poljoprivrednika na temu "Štetnost spaljivanja biljnih ostataka".
Na predavanju je bilo reči o posledicama koje nastaju spaljivanjem biljnih ostataka.
- Ukoliko se utvrdi da je na poljoprivrednom gazdinstvu vršeno spaljivanje žetvenih ostataka, gazdinstvo gubi pravo na podsticajna sredstva u poljoprivredi u periodu od 3 godine - rekla je Nada Lazović Đoković iz Poljoprivredno savetodavne službe.
Dragan Janković iz Odeljenja za vanredne situacije ukazao ne na odredbe Zakona o zaštiti od požara.
- Spaljivanje strnih useva, smeća i biljnih ostataka zabranjeno je Zakonom o zaštiti od požara.
Lice koje je izazavalo požar dužno je da vatrogasno-spasičlačkoj jedinici nadoknadi troškove intervencije.
Novčana kazna za fizičko lice iznosi 10.000 dinara, a za pravno od 300.000 do 1.000.000 dinara - istakao je Janković.
Predavanje je održano u OŠ 20. oktobar u selu Vlase, a u narednom periodu planiran je nastavak edukacije na ovu temu u svim većim seoskim sredinama na teritoriji grada Vranja.
