Poduhvat Miroljuba Miše Stojčića je za srpsku istoriografiju, arhivistiku i istoriju Srpske pravoslavne crkve, kao i za istoriju srpskog naroda od prvorazrednog značaja i on nije nipošto lokalnog, ni regionalnog, već mnogo šireg karaktera, poznavajući istoriju ovog kraja i konteksta kojeg se tiče, izjavio je u nedelju u Vranju istoričar Dejan Ristić, direktor Muzeja žrtava genocida u Beogradu, na promociji knjige Manastir Sveti Prohor Pčinjski 1903 - 1973 - analitički inventar.
On je govoreći o ovom dvotomnom izdanju autora, arhiviste iz Vranja Miše Stojčića rekao da knjiga ponajmanje ima veze sa Vranjancima, odnosno da "više ima veze sa svima nama koji nisu Vranjanci, a koji se interesuju za istoriju SPC i Srbije".
Ristić je izrazio zabrinutost što je Ministarstvo kulture, u godini kada je obeleženo 950 godina postojanja "i kada je čitava nacija bila ponosna na taj jubilej" Manastira Sveti Prohor Pčinjski, "odbilo da podrži objavljivanje ovu knjige".
"To govori o nama, to je ono što je tužno i što je nedopustivo.
I to govorim kao direktor jedne nacionalne ustanove kulture.
Dakle, ovo je poduhvat Vranja i Vranju sve čestitke na tome što je imalo dovoljno stručnih kapaciteta i dovoljno svesti o tome da podrži i omogući objavljivanje jednog od najznačajnijih dela savremene srpske arhivistike.
Zahvaljujući prebogatim fondovima Istorijskog arhiva u Vranju, Miša Stojčić je uspeo da tokom čitavog niza godina prilježno izvrši selekciju i obradi najznačajniju građu nastalu delovanjem manastira imeđu 1903. i 1973. godine", kazao je Ristić.
Ristić je skrenuo pažnju "na značaj rada" Miše Stojčića "i onoga što se nalazi sabrano u dva toma zbornika"
"Ali, s druge strane želim da izrazim otvorenu i ozbiljnu zabrinutost.
Dolazim iz jednog od nacionalnih muzeja Republike Srbije i svedok sam da i dalje okrećemo glavu na drugu stranu kada govorimo o sopstvenom kulturnom i identitetskom nasleđu.
Nedovoljno ga poznajemo, nedovoljno čuvamo, nedovoljno ga podržavamo i nedovoljno o njemu brinemo", naveo je Stojčić, skrećući pažnju da primer Vranja i vranjskog Istorijskog arhiva u vezi sa izdavanjem ovog zbornika pokazuje da stvari "mogu biti drugačije".
Autor ovog zbornika Miša Stojčić podsetio je na zapisnik s početka 1963. godine sa sednice Saveta državnog arhiva, u kome se pominje pitanje preuzimanja arhivske građe Manastira Svetog Prohora Pčinjskog.
"Trebalo je da prođe šesnaest godina, sve do 1979. godine kada je tadašnji direktor arhiva omogućio da deo arhivske građe iz Prohora Pčinjskog bude prebačen u naš arhiv", kazao je Stojčić.
Rekao je da je 2015. godine došao na ideju da fond o manastiru digitalizuje.
Posao do izdavanja prvog toma štampanog izdanja trajao je pet godina, a za drugi tom godinu duže.
"U pitanju su rukopisi, govorimo o dokumentima koji su nastajali u doba kada nije bilo pisaćih mašina.
I bilo je dokumenata koji su me mučili danima.
Najviše vremena u prve četiri godine oduzelo je "formiranje predmeta", odnosno povezivanja više događaja ili više dokumenata u rukopisu u jedan predmet.
To nije bio nimalo lak posao, imali smo predmete i sa više od 50 dokumenata", kazao je Stojčić.
On je nabrojao neke od najvažnijih dokumenata, imena i informacija koje sadrži ovaj zbornik.
"Učinjena mi je velika čast da radim sa dokumentima u rukopisima starim više od sto godina.
Dokumenta koje je recimo pre sto godina pisao iguman Vladimir Protić, igumani manastira arhimandrit Metodije Milovanović, iguman Sava Mitrović i mnogi drugi.
Stojčić je kazao da će ova knjiga koristiti ne samo istraživačima, već i mnogima drugima.
"Mi smo danas svedoci da se u zemlju vraćaju mnoga dela i kulturna dobra Srbije iz inostranstva, koja su u ratnim vihorima opljačkana.
Kada vi ovako nešto publikujete, jasno stavljate do znanja kome ovakva građa pripada, počev od ustanove, pa sve do sećanja jednog naroda, mi pokazujemo da je zapravo naše", kazao je Stojčić.
U radu na zborniku Stojčiću su pomagale kolege Branka Janačković i Boža Janjić.
Ovaj vredan arhivski zbornik pojavljuje se kao svojevrsna hronika jednog vremena u izdanju Istorijskog arhiva 31. januar u Vranju.
Pilipovićeva poruka
Sprečen da prisustvuje promociji bio je dr Radovan Pilipović, direktor Arhiva Srpske pravoslavne crkve (SPC) i jedan od recenzenata ovog dvotomnog izdanja. Pilipović je u recenziji napisao da je jedna od najvećih vrednosti ovih knjiga ta što se, zahvaljujući Stojčićevom trudu, Manastir Svetog oca Prohora Pčinjskog "našao među onim srpskim svetinjama čije je arhivsko nasleđe popisano".
"Njegova knjiga manastirskog analitičkog inventara biće prepoznata u stručnoj arhivističkoj literaturi kao dragocen popis svih arhivskih jedinica koje su nastale u kancelarijskom poslovanju manastira i korespondenciji manastirske uprave sa višim crkveno-upravnim instancama", naveo je Pilipović u svojoj recenziji.
Njegovo pismo je na promociji u Vranju pročitao vranjski pesnik Stevan Milošević.
