Pedeset godina Grot-a: Priča o najdužem rudarskom tunelu u Evropi

Pre nekoliko dana u Rudniku Grot nadomak Vranja nastradao je rudar S.C. (1973). Objavljeno je da je nastradao u momentu probijanja graničnika, na tzv. Horizontu 8. U vezi s tim Vranje news donosi priču iz pera vranjskog novinara i publiciste Vojkana Ristića o najdužem tunelu u ovom rudniku, objavljenu u knjizi Lavirint zaborava.

Piše: Vojkan Ristić

Izgradnja rudnika Blagodat, današnjeg Grota, počela je 1967. godine nakon što su prethodno urađena geološka istraživanja, dajući podatak da se na nadmorskoj visini od 1.922 metra nalaze zalihe od 7,2 miliona tona rude bogate olovom, cinkom, pa i zlatom.

Kombinat Trepča iz tadašnje Titove Mitrovice uložio je u ovu investiciju 450 miliona dinara.

Za transport rude iz utrobe planine Besne kobile morao je da bude prokopan tunel ukupne dužine od 6.886 metara u koji je usađena uska železnička šina kojom se kretao voz za transport.

Rudnik Blagodat otvoren je na današnji dan pre 50 godina - 7. septembra 1974. godine

Proizvodnja je, prema aktuelnim dokumentima te godine, projektovana na 345.000 tona iskopane rude.

Preradom se dobijalo 16.000 tona koncentrata olova, 21 tona cinka, 86 tona kadijuma i blizu pola tone čistog srebra.

Projektovano je da bi proizvodnja mogla u narednom periodu da bude "povećana na 550.000 tona, uz dodatnu investiciju od još 120 miliona dinara".

U Blagodatu, u Krivoj Feji, bilo je zaposleno oko 3.000 rudara i inženjera.

Selo je doživljavalo svoj preporod, imajući u vidu broj ljudi koji su tamo boravili.

Bila je to sredinom sedamdesetih godina varošica sa svim obeležjima koje sa sobom nosi težak rudarski posao.

Radili su rudari iz cele SFRJ - od Slovenije do Makedonije.

Predanje nas podseća da je nekada davno ovo područje oko Besne kobile bilo prekriveno pašnjacima.

Nomadi su na- seljavali planinu dovodeći sa sobom konje, zlatnorune ovce i goveda.

Najlepše žensko čeljade bila je devojka po imenu Feja.

Kao u kadrovima iz filma Cigani lete u nebo, ona se svojom snagom ravnopravno nosila sa muškarcima u jahanju konja, košenju velikih livada, bacanju kamena s ramena...

Mesto je dobilo ime Kriva Feja po narodnom predanju koje kazuje da je Feja pokušala da ukroti divlju kobilu koju je ujeo besni pas.

Kada je zajahala kobilu, ona je Feju zbacila sa sebe i tada je devojka polomila nogu.

Do kraja života bila je hroma na jednoj nozi.

Otuda i ime sela danas više poznatog po rudniku, a manje po predanju o Feji i njenoj moćnoj devojačkoj snazi.

Najnovije vesti